pexels-gustavo-fring-6870304

Rigorozniji tehnički pregledi vozila

Stupanjem na snagu Pravilnika o tehničkim uslovima vozila (“Službeni glasnik RS”, br. 53/2025), uvode se novi zahtevi koji podižu tehnički minimum ispravnosti vozila, s posebnim naglaskom na bezbednosne i ekološke komponente.

Ključna novina jeste obavezna kontrola ovalnosti kočionih diskova, čime se eliminiše mogućnost da vozilo sa vibracijama pri kočenju bude tehnički prihvaćeno. Pored toga, pravilnik nalaže ispitivanje funkcionalnosti izduvnog sistema, pri čemu je akcenat stavljen na prisustvo i efikasnost katalizatora i DPF filtera (za dizel vozila). Vozila sa uklonjenim ili neispravnim katalizatorom neće moći da prođu tehnički pregled.

Iako je rok za obaveznu primenu ovih izmena odložen do 2027. godine, kako bi se pružio prostor za prilagođavanje servisa i vlasnika vozila, stanice tehničkog pregleda već započinju sa nabavkom specijalizovane merno-dijagnostičke opreme i obukom tehničkog osoblja.

Ova regulativa ima za cilj usklađivanje sa evropskim standardima (EURO 6 i srodni) i predstavlja korak ka smanjenju emisije izduvnih gasova i povećanju mehaničke pouzdanosti vozila, posebno u segmentu vozila za prevoz tereta i putnika.

zaplena automobila Vladan Veljanovic

Trajna zaplena vozila za višestruke prekršioce

edna od najstrožih mera predviđenih Nacrtom izmena i dopuna Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima Republike Srbije jeste uvođenje mogućnosti trajne zaplene vozila vozačima koji više puta počine teške saobraćajne prekršaje. Ova odredba je definisana u članu 281a predloga zakona, a ima za cilj eliminaciju visokorizičnih vozača iz saobraćaja.

Dosadašnja praksa predviđala je privremeno oduzimanje vozila u trajanju do dve godine, uz mogućnost povraćaja vozila po isteku roka ili nakon okončanja postupka. Nova zakonska formulacija predviđa da se vozilo može trajno oduzeti, bez prava povraćaja, ukoliko se dokaže da je vozač u više navrata pravnosnažno osuđivan za prekršaje kao što su:

  • vožnja pod dejstvom alkohola iznad 1,2‰

  • odbijanje alkotestiranja

  • vožnja bez vozačke dozvole

  • prekoračenje brzine za više od 70 km/h u naseljenom mestu

  • izazivanje saobraćajne nezgode sa teškim posledicama

Trajna zaplena može se izreći i ako vozilo nije u vlasništvu vozača, već u vlasništvu drugog fizičkog ili pravnog lica – pod uslovom da je dokazano da je vlasnik znao za prethodna krivična ili prekršajna dela počinjena tim vozilom, čime se uvodi i odgovornost vlasnika vozila.

Sama mera se sprovodi po pravosnažnosti prekršajne ili krivične presude i evidentira se u evidenciji Agencije za bezbednost saobraćaja, čime se sprečava ponovno registrovanje zaplenjenog vozila.

Uvođenjem trajne zaplene vozila kao krajnje mere, zakonodavac šalje jasnu poruku da za najteže i učestale prekršaje više nema tolerancije, te da se sigurnost drugih učesnika u saobraćaju stavlja u prvi plan.

alkotestiranje Vladan Veljanovic

Obavezna ugradnja alko-brava za recidiviste

Jedna od najznačajnijih novina u okviru predloga izmena Zakona o bezbednosti saobraćaja jeste uvođenje obavezne ugradnje alko-brava u vozila vozača koji su višestruko učestvovali u saobraćaju pod dejstvom alkohola.

Alko-brava (engl. alcohol interlock device) je elektronski sistem povezan sa sistemom za pokretanje vozila (starter), koji zahteva da vozač izvrši alkotest pre svakog paljenja motora. Ukoliko uređaj detektuje prisustvo alkohola iznad dozvoljene granice (npr. 0.0‰ za ovu kategoriju vozača), pokretanje motora se automatski blokira.

Uređaj sadrži memorijsku jedinicu koja beleži svaki pokušaj startovanja, rezultat testa i moguće pokušaje manipulacije. Podaci se mogu preuzimati u okviru nadzora koji sprovodi ovlašćeni organ ili centar za rehabilitaciju vozača.

Ugradnja alko-brava se predviđa kao obavezna mera za vozače koji su najmanje dva puta pravnosnažno kažnjeni za vožnju pod dejstvom alkohola. Uređaj će biti uslov za nastavak korišćenja vozačke dozvole, a njegova funkcionalnost biće redovno proveravana.

Ova mera ima preventivni i rehabilitacioni karakter, jer omogućava vozaču da ostane mobilan, ali uz potpunu kontrolu njegove sposobnosti za vožnju. Ujedno, ovo je i primer primene niskoinvazivne tehnologije u cilju unapređenja bezbednosti saobraćaja, već prisutne u brojnim članicama EU.